Search

Cervikogena glavobolja_Poliklinika Wellife

Glavobolja čiji je uzrok u vratnoj kralježnici naziva se još i cervikogena glavobolja. Riječ je o prenesenoj vrsti boli jer se njen uzrok ne nalazi u glavi nego u vratu. To je dugotrajna, kronična glavobolja različite jakosti i duljine trajanja. Bol obično počinje u vratu ili zatiljnom dijelu glave i širi se na područje čela i oka iste polovice lica, zbog čega često nalikuje migreni, a može nalikovati i tenzijskoj glavobolji.

Najčešći uzrok cervikogene glavobolje su oštećenja malih zglobova prva tri vratna kralješka. Oštećenja mogu nastati zbog naglih, brzih pokreta u vratu, kao i dugotrajnog kroničnog, statičkog ili dinamičkog opterećenja vratne kralježnice (ponavljajući pokreti, položaji u radu u kojima je glava u sagnutom ili neprirodnom položaju), u sklopu degenerativnih bolesti, osteoporoze, reumatskih bolesti i ozljeda vratne kralježnice.

Degenerativne promjene koje nastaju starenjem, mogu uzrokovati cervikogenu glavobolju djelovanjem na živce oko većih krvnih žila vrata (vertebralne arterije). Ako te promjene ometaju normalan protok krvi kroz krvne žile, uz glavobolju se može javiti i vrtoglavica. Dijagnoza cervikogene glavobolje se može postaviti nakon detaljne anamneze i specijalističkog pregleda, na temelju karakterističnih simptoma. Kod postavljanja dijagnoze važno je isključiti migrensku i tenzijsku glavobolju.

Specifičnost ove vrste glavobolje je što boli polovica glave i uvijek ista strana. Bol obično počinje u vratu ili zatiljnom dijelu glave, zatim se širi prema naprijed, a zahvaća polovicu čela, te područje oko uha i oka na istoj strani. Bol se javlja u obliku napadaja različite jakosti (najčešće umjerene) i duljine trajanja (od nekoliko sati do nekoliko dana). Po karakteru radi se o dubokoj (rijetko oštroj) boli koja ne pulsira. S vremenom glavobolja se može proširiti i na cijelu glavu. Rijetko se javljaju simptomi specifični za migrenu, kao što su mučnina, povraćanje, nepodnošenje svjetla i buke, a ako se ovi simptomi i jave znatno su slabijeg intenziteta. Na cervikogenu glavobolju upućuje pogoršanje glavobolje pri određenim pokretima u vratu, bol pri pritisku vratne kralježnice, nepravilno držanje glave i vrata, bol u mišićima vrata, kao i istodobna pojava boli u ramenu i /ili ruci na istoj strani na kojoj se javlja glavobolja.

Dijagnoza cervikogene glavobolje

Dijagnoza se može postaviti na temelju detaljne anamneze i pregleda, uz neke radiološke, a ponekad i druge pretrage (laboratorijske pretrage, UZV). Važne informacije liječniku za postavljanje dijagnoze su karakteristike glavobolje, podatci o drugim bolestima i prethodnim ozljedama, kao i podatci o radnom mjestu, sportskim i slobodnim aktivnostima, te navikama spavanja.
Kod osoba s višegodišnjim tegobama u području vratne kralježnice veća je vjerojatnost povezanosti glavobolje i oštećenja u vratu. Ako je cervikogena glavobolja nastala nakon trzajne ozljede vrata (najčešće prometne nesreće) pokretljivost vratne kralježnice je puno manja nego ako se radi o cervikogenoj glavobolji kojoj nije prethodila ozljeda. Kao pomoć u dijagnosticiranju cervikogene glavobolje od radioloških pretraga najčešće se radi standardni rendgenogram vratne kralježnice, u nekim slučajevima funkcionalne i kose snimke vratne kralježnice, a na indikaciju liječnika specijaliste MR ili CT.

Kako bi se sa sigurnošću utvrdila cervikogena glavobolja potrebno je isključiti druge oblike glavobolje, prije svega migrenu, ali i druga stanja i bolesti koja mogu imati simptome glavobolje (hipertenzija, malformacije krvnih žila glave i vrata, neuralgije, tumori u području glave i vrata, i td.). Laboratorijske pretrage posebno je važno učiniti kod bolesnika s bolestima koje zahvaćaju cijeli organizam (reumatoidni artritis, ankilozantni spondilitis, sklerodermija, dermatomiozitis), kao i kod bolesnika s kroničnim ili malignim bolestima. Ultrazvučna pretraga krvnih žila vrata pomoći će u ispitivanju cirkulacije i protoka u velikim krvnim žilama vrata te pronalaženju poremećaja protoka kao uzroka glavobolje.

Također je važno naglasiti kako se cervikogena glavobolja može javljati i istodobno s drugim oblicima glavobolje, pa je moguće istodobno imati cervikogenu glavobolju i migrenu. U liječenju cervikogene glavobolje postoje brojne mogućnosti koje se primjenjuju na preporuku liječnika; od terapije lijekovima, fizikalne terapije, masaže, akupunkture, trakcije, a u rjeđim slučajevima epiduralne injekcije i kirurškog zahvata (na indikaciju neurokirurga). U akutnoj fazi najčešće se primjenjuju lijekovi za ublažavanje bolova kroz nekoliko dana. U ovoj fazi također pomaže fizikalna terapija (analgetske procedure) i akupunktura, a ponekada se preporučuje i nošenje mekog ovratnika kroz nekoliko dana.

Kod dugotrajnije cervikogene glavobolje i dalje je od velike pomoći fizikalna terapija s elektroprocedurama, kineziterapijom, ali i manualnim tehnikama-manipulacije i mobilizacije. Cervikogena glavobolja je čest oblik glavobolje čiji simptomi se mogu preklapati sa simptomima migrenske i tenzijske glavobolje, a potrebno ju je razlikovati od ostalih glavobolja zbog uzroka nastanka, dijagnostike, liječenja i prognoze.

 

Ako i Vas muči glavobolja, čiji uzrok može biti kralježnica ili možda nešto drugo, javite se u Polikliniku Wellife! Na jednom mjestu dostupan Vam je pregled fizijatra, neurologa i internista, kao i razne mogućnosti liječenja, od raznolike ponude fizikalne terapije do akupunkture. Uz naše stručno osoblje, te suvremenu dijagnostičku i terapijsku opremu na pravom ste putu do rješenja svojih tegoba!

 

Piše: Josipa Marić – Sabadoš, dr.med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije