Search

Imate osjećaj da ste često žedni ili potrebu za čestim mokrenjem? Uz to, tjelesna težina vam varira, slabi ste, razdražljivi ili umorni? Prepoznajete li neke od ovih simptoma, prvenstveno žeđ i često mokrenje, moguće je da bolujete od dijabetesa.

Šećerna bolest (dijabetes) predstavlja skupinu metaboličkih poremećaja karakteriziranih povećanjem razine glukoze u krvi. Drugim riječima, Vaše tijelo održava vrijednost šećera u krvi unutar prilično uskog intervala – od 3.9 do 6.1 mmol/L krvi, što je važno za regulaciju metabolizma, izlučivanje hormona i općenito normalno odvijanje svih procesa u tijelu.

Neliječena, šećerna bolest može prouzrokovati brojne komplikacije. Ozbiljne, dugoročne komplikacije uključuju bolesti srca, bubrežno zatajenje i oštećenje vida. Šećerna bolest nastaje ili zbog nedovoljne produkcije inzulina u gušterači ili zbog nedovoljnog odgovora stanica na djelovanje inzulina.

Postoje tri glavna oblika šećerne bolesti:

  1. Tip 1 – uzrokovan nemogučnošću organizma da proizvede inzulin
  2. Tip 2 – proizlazi iz otpornosti organizma na inzulin, a predstavlja stanje u kojem stanice nisu u mogućnosti adekvatno koristiti inzulin
  3. Gestacijski dijabetes – odlikuje se visokim razinama glukoze u krvi trudnica bez prethodne dijagnoze šećerne bolesti

Šećerna bolest tip I se mora liječiti inzulinskim injekcijama, tip II se može liječiti lijekovima koji mogu ili ne moraju sadržavati inzulin, dok se gestacijski dijabetes se obično povlači nakon poroda.

Dijabetes insipidus

Manje poznat oblik dijabetesa – dijabetes insipidus, nije povezan s dijabetesom koji svi poznajemo, ali dijeli neke slične simptome, poput dehidracije i obilnog mokrenja. „Nefrogeni dijabetes insipidus je poremećaj kod kojega bubrezi stvaraju veliku količinu razrijeđene mokraće jer ne reagiraju na antidiuretski hormon i ne mogu koncentrirati mokraću.“

Dijabetička nefropatija je bolest koju karakteriziraju pojava proteina u mokraći, oštećenje bubrežne funkcije, povišenje krvnog tlaka i progresija u završnu fazu zatajenja bubrega. Kod bolesnika s dijabetičom nefropatijom, hipertenzija povećava rizik za nastanak bolesti bubrega i napredovanja  kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta.

Kod gotovo 70% bolesnika sa šećernom bolešću javlja se hipertenzija, što povećava rizik od nastanka vaskularnih komplikacija. U tom slučaju, ciljane vrijednosti tlaka su niže od 130/80 mmHg, dok su u slučaju nefropatije i proteinurije >1gr/24h niže od 125/75mmHg. U šećernoj bolesti tipa 1, hipertenzija je usko povezana s razvojem nefropatije, a u tipu 2, s ostalim sastavnicama metaboličkog sindroma.

Pri dijagnozi pozornost treba obratiti na ostale rizične čimbenike i oštećenja ciljnih organa. Kako bi dijagnoza bila što točnija, prednost se daje kontinuiranom 24-satnom mjerenju tlaka. Uspješno liječenje zahjeva propisanu terapiju lijekovima, ali i prilagodbu životnih navika i medikamentnu terapiju. U dvije trećine bolesnika regulacija tlaka postiže se primjenom dva-tri antihipertenziva.

Kontrola bez obzira na godine

Važno je zapamtiti kako od dijabetesa mogu oboliti sve dobe skupine – od netom rođene djece do starijih osoba. Zato je važno pridržavati se opće uvriježenih pravila za prevenciju koja uključuju zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja te regulaciju tjelesne težine.

Ukoliko u Vašoj užoj ili široj obitelji ima oboljelih od šećerne bolesti te ukoliko ste i sami imali povišene vrijednosti glukoze u krvi tijekom trudnoće, potrebno je posebnu pozornost obratiti prevenciji i redovitim sistematskim pregledima i kontrolama.

Naime, samokontrola koncentracije glukoze u krvi pomoću glukometra prednost je i u kontroli dijabetesa za koji je već uvedena terapija, a pomaže preveniranju posljedica vrlo visokih i vrlo niskih koncentracija u krvi.

Kombinacija nasljednih faktora i vanjskih čimbenika te loših životnih navika uzrokuju dijabetes. Jednostavna, brza i bezbolna metoda je i određvanje glukoze u krvi pomoću glukometra (test trakama), a dostupna je i u našoj Poliklinici.

Za više detalja kontaktirajte nas pozivom na 01 638 1150 ili pošaljite upit putem kontakt obrasca.

 

Piše: prim.dr.sc. Ljiljana Fodor, dr.med.

Izvori: mds-prirucnici.placebo.hr, hrčak.srce.hr, elbi-medikal.hr