Search

Ukoliko se bavite trčanjem i osjećate bol u potkoljenici nakon fizičke aktivnosti moguće je kako imate trkačku potkoljenicu. Međutim, ovo stanje ne nastaje isključivo trčanjem. Ono može nastati i bavljenjem nekom drugom sportskom aktivnošću, kao i samim hodanjem i svakodnevnim fizičkim aktivnostima. Izraz trkačka potkoljenica odnosi se na bol duž goljenične kosti (lat. = tibia; velika kost s prednje strane potkoljenice). Medicinski izraz za ovo stanje je medijalni tibijalni stres sindrom. Bol koja se javlja je rezultat preopterećenja goljenične kosti i okolnog vezivnog i mišićnog tkiva.

Uzrok nastanka su ponavljani udari stopalom o tvrdu podlogu. Kod osoba koje boluju od kroničnih bolesti, poput upalnih reumatskih bolesti, nastanak trkačke potkoljenice mogu prouzročiti i neke svakodnevne aktivnosti, kao na primjer hod po stubama. Ukoliko imate trkačku potkoljenicu, najčešći simptomi su bol i osjetljivost duž unutarnjeg dijela potkoljenice. Potkoljenica može biti i blaže otečena. U početku se bol javlja za vrijeme ili neposredno nakon fizičke aktivnosti, a s vremenom postaje stalna, neovisna o fizičkoj aktivnosti.

Neki od simptoma trkačke potkoljenice su:

  • bol na dodir uz kost
  • bol u unutrašnjem dijelu potkoljenice
  • bol za vrijeme trčanja, skakanja ili hodanja
  • bol koja je jača na početku trčanja, a onda slabi

Neki od razloga nastanka trkačke potkoljenice su:

  • pogreške u načinu treniranja;
  • preteško, prebrzo ili predugo treniranje;
  • trčanje (treniranje) u iznošenoj ili neodgovarajućoj obući
  • spuštena stopala, osobe sa spuštenim stopalom imaju veću vjerojatnost za razvoj trkačke potkoljenice.

Liječnik može postaviti dijagnozu trkačke potkoljenice na temelju fizikalnog pregleda i anamnestičkih podataka. U nekim slučajevima za postavljanje dijagnoze može biti potrebna Rtg snimka potkoljenice kako bi se isključila neka druga moguća stanja, najčešće stres fraktura. Stres fraktura je sportska ozljeda, radi se o maloj koštanoj pukotini koja je posljedica učestalog opterećenja.

Za razliku od trkačke potkoljenice u stres frakturi bol je obično lokalizirana u sredini goljenične kosti. Stres fraktura na Rtg snimci ne mora biti vidljiva dva do tri tjedna nakon pojave simptoma. U takvim slučajevima  potrebno je učiniti dodatne dijagnostičke pretrage, CT ili MR. Nastanak trkačke potkoljenice može se spriječiti ciljanim vježbama istezanja, upotrebom ortopedskih uložaka i prilagodbom načina treniranja.

Kako biste spriječili nastanak trkačke potkoljenice učinite sljedeće:

  • Nosite odgovarajuću obuću. Izaberite obuću koja odgovara sportu kojim se bavite, kao i vašem stopalu. Mijenjajte iznošenu obuću!
  • Razmislite o ulošcima. Ako imate ravna stopala ili neke druge deformitete stopala, možete imati koristi od nošenja ortopedskih uložaka, jer tako raspodjeljujete udar na nogu. Najbolje ih je izraditi po mjeri.
  • Smanjite udar. Ukoliko možete prijeđite na sport koji ima manji udar na vašu goljenicu, kao što su plivanje, hodanje ili biciklizam.
  • Počnite trenirati postepeno. Ako počinjete s novom atletskom aktivnošću, počnite polako, te postupno pojačajte intenzitet i produljujte vrijeme treniranja.
  • U vježbe uključite istezanje i trening stabilnosti. Što su mišići snažniji, a stabilnost bolja manje su sile koje se prenose duž potkoljenice. Za trening stabilnosti probajte stajati na jednoj nozi, a također postoji niz drugih vježbi koje je najbolje odraditi individualno s fizioterapeutom.

Ovo su još neki načini na koje možete spriječiti bolove u potkoljenici:

  • prije treninga se dobro zagrijte i razgibajte
  • obavezano odradite rastezanje nakon treninga
  • izbjegavajte trčati na tvrdoj podlozi
  • ne čekajte da bol prođe sama od sebe

Ako imate trkačku potkoljenicu možete si pomoći sami takozvanom RICE metodom (odmor, led, pritisak i podizanje):

  • Rest (odmor) – Izbjegavajte aktivnosti koje uzrokuju bol, oticanje ili neugodu. To  znači smanjenje trajanja i intenziteta vaše sportske aktivnosti. Ako je bol u goljenici izrazita i uzrokuje šepanje, možda će vam trebati štake dok su bolovi jaki. Postupno se vratite uobičajenim aktivnostima, inače će se simptomi vratiti.
  • Ice (led) – Barem nekoliko dana po ozljedi i dokle god postoji oteklina stavljajte led na bolno područje više puta dnevno kroz 10-15 minuta. Led nikada nemojte stavljati direktno na kožu nego preko ručnika. Hladnoća smanjuje bol, oteklinu i upalu u ozlijeđenom području.
  • Compression (pritisak) – omotajte ozlijeđeno područje elastičnim zavojem kako bi bolje kontrolirali oteklinu i ublažili simptome. Elastični zavoj nemojte prejako stegnuti, jer bi mogli ugroziti cirkulaciju. Počnite zamatati od kraja koji je najdalji od srca. Ako se bol pojača, pojave se trnci ili oteklina ispod zamotanog područja, odmah popustite zavoj.
  • Elevation (podizanje) – kako bi smanjili oteklinu, podignite ozlijeđenu potkoljenicu iznad razine srca. Možete ispod pete ozlijeđene noge staviti jastuk, a koljeno neka bude ispruženo. Gravitacija pomaže smanjenju otekline drenažom (otjecanjem) suvišne tekućine.

Ukoliko bol ne popušta na RICE metodu možete uzeti neki od lijekova kao što su paracetamol ili nesteroidni antireumatici (npr. ibuprofen, diklofenak, ketoprofen, piroksikam i dr.). Prije uzimanja lijeka uvijek je najbolje savjetovati se s liječnikom!

Liječniku se obavezno javite ako bol ne popušta i nakon poduzetih koraka samopomoći ili  je oporavak prespor.

U sljedećim slučajevima odmah se javite liječniku:

  • Potkoljenica je topla i/ili promijenjene boje
  • imate perzistirajuću ili pulsirajuću bol u potkoljenici za vrijeme odmora ili noću
  • oteklina ne prolazi

U bržem i kvalitetnijem oporavku svakako Vam može pomoći fizikalna terapija. Uz vježbe medicinske gimnastike ona uključuje i fizikalno terapijske procedure (TENS, UZV, Laser, magnet itd.), a terapiju će Vam odrediti liječnik fizijatar po učinjenom pregledu.

Ukoliko sumnjate kako imate trkačku potkoljenicu ili želite spriječiti njen nastanak javite se u Polikliniku Wellife! Rezervirajte svoj termin za pregled fizijatra, riješite svoje tegobe bez stresa i čekanja!

 

Piše: Josipa Marić Sabadoš, dr.med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije