Search

Emotivni stres uzrokuje procese koji se odražavaju na stvarno fizičko stanje srca. Najčešći uzrok je gubitak voljene osobe, odnosno smrt, razvod, izdaja, prekid veze ili nevjera. Potencijalni okidači mogu biti i gubitak posla ili financijske poteškoće, zastrašujuća medicinska dijagnoza te napad astme ili infekcije (COVID-19). U rjeđim slučajevima posljedica je i prevelike sreće (poput dobitka na lotu). Takotsubo sindrom ili stresna kardiomiopatija nadalje uzrokuje probleme poput aritmije, rupture ventrikula i srčanog zastoja, kojeg doživi jedna petina žrtava.

To je dakle privremeno stanje koje često uzrokuju stresne situacije i ekstremne emocije. Hormoni stresa dovode do simptoma koji podsjećaju na predinfarktno stanje, a rijetko i do stvarnog srčanog udara. Ovaj je sindrom prvobitno opisan u japanskoj medicinskoj literaturi devedesetih, a stručan mu je naziv kardiomiopatija izazvana stresom.

Simptomi su vrlo slični simptomima srčanog udara, ali njegovo podrijetlo i fizički uzroci potpuno su različiti. Naime, sindrom se očituje nestankom zraka, boli u prsima ili gubitkom svijesti, a EKG i UZV srca pokazuju dramatične promjene koje su tipične za srčani udar, ali za razliku od srčanog udara,  arterije su zdrave i prohodne (osim u slučaju kad pacijent koji je pretrpio stres ima i aterosklerozu).

Ljudi sa sindromom slomljenog srca mogu imati iznenadnu bol u prsima ili misle da imaju srčani udar. Sindrom slomljenog srca zahvaća samo dio srca, privremeno narušavajući normalnu funkciju srca kao pumpe. Ostatak srca nastavlja normalno funkcionirati ili čak može imati snažnije kontrakcije. Bol u prsima i  kratkoća daha mogli bi biti i simptomi srčanog udara, stoga je važno da ih shvatite ozbiljno.

Uzroci

Točan uzrok sindroma slomljenog srca nije jasan. Smatra se da bi val hormona stresa, poput adrenalina, mogao privremeno oštetiti srca nekih ljudi. Nije potpuno jasno kako bi ti hormoni mogli ozlijediti srce ili je odgovorno nešto drugo. Sumnja se da privremeno sužavanje velikih ili malih arterija srca igra važnu ulogu. Ljudi koji imaju sindrom slomljenog srca također mogu imati razliku u strukturi srčanog mišića.

Liječenje

Stresna se kardiomiopatija liječi standardnim medikamentima koji liječe srčani zastoj i arterijsku hipertenziju. To su ACE inhibitori koji smanjuju srčano opterećenje i reguliraju krvni tlak, beta blokatori za regulaciju srčane frekvecije te diuretici za reglaciju volumena tjelesnih tekućina i krvnog tlaka. Ako srce i krvne žile nisu imali prethodnih oštećenja, oboljeli od stresne kardiomiopatije u pravilu se oporavlja za nekoliko tjedana.

Statistika

Prema izvorima s Harvardskog sveučilišta, preko 90 posto slučajeva stresne kardiomiopatije otpada na žene između 58 i 75 godina. Starije su žene najranjivije zbog pada estrogena nakon menopauze. Od svih žena koje imaju simptome srčanog udara pet posto ih ima stresnu kardiomiopatiju. Jedna petina žrtava stresne kardiomiopatije doživi srčani zastoj. Znanstvenici su otkrili kako sindrom slomljenog srca ne liječi vrijeme te kako se neki ljudi nikada ne oporave i kako su posljedice dugotrajne.

Iako su se istraživanja i vođenje statistike na ovu temu počeli intenzivnije provoditi u zadnje vrijeme te se govori o relativno maloj smrtnosti od oko 4%, neki istraživači tvrde da će, štoviše, čak 17% ljudi umrijeti ubrzo ili u periodu od 5 godina. Mislilo se i da sindrom uglavnom pogađa osobe zrelije životne dobi, no pokazuje se kako od ove bolesti strada sve više mladih osoba, iako žene češće nego muškarci.

Kako postupiti

Žrtvi sindroma slomljenog srca treba žurna liječnička intervencija. Elektrokardiogram (EKG) i krvni testovi često pokazuju jednake abnormalnosti kao  kod oboljelih od tipičnog infarkta. Ako imate bolove u prsima, vrlo brz ili nepravilan rad srca ili nedostatak daha nakon stresnog događaja, odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć.

Kada posjetiti liječnika

Ukoliko se simptomi ubrzanog ili nepravilnog rada srca javljaju povremeno, neovisno o stresu, preporučuje se učiniti pravovremeno adekvatnu obradu, a ona uključuje krvne pretrage, 24 satni holter EKG-a i tlaka, test opterećenja, odnosno ergometriju.

Bez obzira spadate li u emocionalno ranjivije osobe ili mislite da kontrolirate životne okolnosti s lakoćom te ako imate faktore koji povisuju rizik za koronarnu bolest (pretilost, pušenje), poželjno je učiniti preventivni pregled jednom godišnje.

 

Piše: prim.dr.sc. Ljiljana Fodor, dr.med.