Search

Poliklinika Wellife, osteoartritis

S dolaskom proljeća mnogi se odlučuju više vremena provoditi u aktivnostima na otvorenom, poput trčanja, vožnje bicikla ili šetanja. Ako Vas pri takvim aktivnostima, kao i pri aktivnostima svakodnevnog života ometa bol u koljenu ili kuku, moguće je da se radi o osteoartritisu. Odgovore na pitanja što je osteoartritis, kada na njega posumnjati i kako si možete pomoći, pronaći ćete u ovome blogu.

Osteoartritis je kronična, progresivna, degenerativna bolest zglobova čiji je osnovni uzrok propadanje zglobne hrskavice. On je drugi najčešći uzrok kronične onesposobljenosti, odmah nakon kardiovaskularnih bolesti, radi čega je važno djelovati na njegovu prevenciju. Najčešće su zahvaćeni zglobovi kuka i koljena, iako zahvaća i sve druge zglobove, poput malih zglobova šaka i kralježnice. Poznat je još i pod nazivima osteoartroza ili artroza.

Koji su uzroci osteoartritisa?

Čimbenici rizika su životne navike i aktivnosti, nasljeđe, hormoni, trauma te djelovanje enzima i kemijskih spojeva.

Prekomjerna tjelesna težina se smatra jednim od glavnih čimbenika rizika, posebno kod nastanka osteoartritisa koljena, jer pojačava mehanički stres na zglobne hrskavice. Osteoartritis dijelimo na primarni i sekundarni oblik.

Primarni oblik je onaj koji ne možemo povezati sa vanjskim rizičnim čimbenicima.

Sekundarni oblici nastaju zbog poznatih rizičnih čimbenika, kao što su debljina, ponavljana pretjerana opterećenja zgloba, prethodne traume, stanja nakon upale zgloba (poput uričnog artritisa/gihta ili infekcije), neuropatski poremećaji (dijabetes) i poremećaji krvotoka.

Pod ponavljanim opterećenjima na zglob podrazumijevamo svakodnevne položaje u kojima se zglobovi dodatno opterećuju. Zato bi trebalo izbjegavati položaje poput sjedenja na niskim podlogama koje opterećuju zglob kuka, te sjedenje sa nogama podvučenim pod stolac koje opterećuje zglob koljena. Također pod opterećujućim položajima podrazumijevamo i sve dugotrajne statičke, prignute ili djelomično prignute položaje glave i trupa kojima opterećujemo zglobove kralježnice, a zauzimamo ih svakodnevno, najviše pri radu na računalu.

Kako nastaje osteoartritis?

Degenerativni proces zgloba započinje na zglobnoj hrskavici. Zbog starenja organizma i/ili zbog prisutnih rizičnih čimbenika, na površini hrskavice dolazi do kidanja kolagenih vlakana te ona gubi glatkoću. Podmazivanje zglobne tekućine nije dostatno da poravna neravnine hrskavice te svako opterećenje i pokret dodatno oštećuje površinski sloj. Gubitkom debljine hrskavice kost na koju priliježe postaje izložena trenju, te se pokreće proces s nespecifičnom upalom. Na rubovima zgloba formiraju se koštane izbočine koje nazivamo osteofiti, a unutar kosti mogu nastati i cistične promjene, što će biti vidljivo na Rtg-u.

Zbog upale smanjuje se podmazivanje hrskavice, a također se razvijaju promjene na okolnim mekim tkivima, zglobnoj čahuri, ligamentima i mišićima. Zglobna čahura postaje razlabavljena, a istovremeno i zadebljana što remeti normalan opseg pokreta zgloba. Ligamenti gube svoju statičku funkciju održavanja zglobnih tijela u normalnom položaju, a kod okolnih mišića dolazi do slabosti i skraćivanja mišićnih skupina. Degenerativni proces je postupan i do pojave prvih simptoma prođe više godina.

Učestalost osteoartritisa raste s povećanjem životne dobi. Nakon četrdesetih godina života učestalost naglo raste sa svakim daljim desetljećem – najvjerojatnije zbog akumulacije čimbenika rizika. Pojavljivanje je jednako u oba spola, ali su pojedini oblici češći u žena, kao npr. osteoartritis malih zglobova šaka. Primijećeno je i da se osteoartritis češće javlja kod osoba koje žive u hladim klimatskim područjima.

Simptomi i znakovi osteoartritisa

Bol u području zgloba i oko zgloba je prvi simptom koji osoba registrira i radi čega se najčešće javlja liječniku. Ona se u ranim fazama bolesti javlja samo kod opterećenja, po karakteru je obično tupa, “podmukla“, a već manja ozljeda može biti uzrokom vrlo jakih bolova.

Bolovi se često pogoršavaju s promjenom atmosferskih prilika, a pogoršavaju se i na vlagu i hladnoću. U uznapredovalim fazama bol se javlja i u mirovanju. Također kao česti simptom može se zamijetiti zadebljanje ili deformitet zgloba (zbog nakupljanja upalne tekućine ili zbog koštane deformacije) te ograničenje opsega pokreta.

 Liječenje osteoartritisa

 Liječenje dijelimo u tri osnovna principa:

  1. Samopomoć i edukacija
  2. Fizikalno terapijski postupci (nefarmakološko liječenje)
  3. Farmakološko i operativno liječenje

Samopomoć i edukacija kao prvi korak u liječenju sastoje se u podučavanju osobe o promjeni životnih navika. Promjena životnih navika je prvi i najvažniji korak, nakon čega slijedi samokontrola. Posebno važan dio edukacije u promjeni životnih navika jest postizanje optimalne tjelesne težine.

U prevenciji osteoartritisa zgloba kuka savjetuje se sjediti na povišenom. Ako se radi o zglobu koljena tada se preporučuje sjediti s ispruženim  nogama, a ne savijenim u koljenima pod kutom od 90 i više stupnjeva, a također nije poželjno čučati ili klečati.

Važna stepenica u liječenju je samokontrola, što znači da osoba nauči prepoznati signale vlastitoga tijela i zna kada usporiti odnosno prekinuti započetu aktivnost. Kada nastupi faza pogoršanja potrebno je dobro izbalansirati odmor s aktivnošću.

U fazama intenziviranja tegoba trebalo bi poštedjeti zahvaćeni zglob od aktivnosti svakodnevnog života, tada se preporučuje mirovanje sa zglobom u rasteretnom položaju.

Uloga fizikalne terapije

Fizikalno terapijskim procedurama djelujemo na bol, oteklinu, poboljšanje mišićnog tonusa i pokretljivost. Sve navedeno olakšava obavljanje svakodnevnih aktivnosti i doprinosi kvaliteti života. Vježbe medicinske gimnastike su glavni temelj u liječnju, a mogu se provoditi na suhom i u vodi. Također različitim procedurama poput elektoranalgezije, magnetoterapije, toplinskim procedurama, kao i manualnom terapijom možemo djelovati na smanjenje intenziteta boli, kao i na smanjenje otekline i mišićnog spazma.

Redovito i pravilno provođenje medicinske gimnastike nazamjenjiv je faktor u liječenju!

Liječnik također može propisati različite vrste ortopedskih pomagala poput štapa, štaka, ortopedske obuće ili ortoze. Funkcija štapa ili štaka je rasterećenje bolnog ekstremiteta, a ortopedska obuća se nosi s ciljem korekcije statičkog opterećenja stopala ili duljine noge. Uloga ortoze je podržavanje zgloba u ispravnom položaju pri čemu se umanjuje pritisak na zglob i rasterećuje okolna muskulatura.

Primjena lijekova

Vrlo učinkovitima u djelovanju na intenzitet boli pokazali su se lokalni pripravci u obliku masti, krema i gelova. Oni se primjenjuju na oboljeli dio tijela dva do tri puta dnevno.

Ukoliko bol nije umanjena prethodno navedenim postupcima liječnici propisuju uzimanje analgetika. Kod umjerene boli ordiniraju se paracetamol i najniže analgetske doze nesteroidnih antireumatika kroz najkraće vrijeme. Ako je uz bol prisutna i oteklina propisuju se protuupalne doze nesteroidnih antireumatika uz obavezno uzimanje lijekova za zaštitu sluznice želuca. U slučaju jakih bolova koji traju kroz dulje vrijeme mogu se kombinirani pripravci tramadola i paracetamola.

Kod jakih bolova/upale kao lokalna terapija mogu se davati injekcije/blokade (kortikosteroidi sami ili u kombinaciji sa drugim pripravcima). Oni obično postižu efekt unutar tjedan dana, a djeluju kroz 4-6 tjedana. Njihova primjena je ograničena, a smiju se aplicirati maksimalno tri puta godišnje.

Također, kao jedna od mogućnosti liječenja je i injiciranje hijaluronske kiseline u oboljeli zglob. Hijaluronska kiselina djeluje na smanjenje boli na način da povećava podmazivanje hrskavice, te blokira faktore upale.

Na tržištu postoje i razni prirodni pripravci (suplementi hrane) kao što su glukozamin sulfat, hondroitin sulfat, te preparati na bazi ulja soje i avokada. Oni usporavaju stvaranje upalnih čimbenika koji oštećuju hrskavicu ili mogu prevenirati daljnje oštećenje (iako za to ne postoje statistički bitni znanstveni dokazi).

Tek ako je bolest uznapredovala, a bol postala stalna i ne uspijeva se kontrolirati fizikalno terapijskim procedurama i lijekovima, te značajno ograničava aktivnosti svakodnevnog života i vodi u onesposobljenost, liječnici se odlučuju za operativno liječenje.

Zaključak

Osteoartritis je bolest starenja zglobova koja prije ili kasnije pogodi svaku osobu,  te može dovesti do onesposobljenosti u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života. U odgodi i kontroli bolesti najbitnija je prevencija koja se sastoji u redovitoj tjelesnoj aktivnosti, održavanju primjerene tjelesne težine i koliko je moguće izbjegavanju rizičnih čimbenika.

Ukoliko i Vas muči osteoartritis ili ga želite prevenirati javite se u Polikliniku Wellife, naručite se na pregled fizijatra i fizikalnu terapiju, rado ćemo Vam pomoći u rješenju Vašeg problema!

 

Piše: Josipa Marić-Sabadoš, dr.med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije