Search

Znate li kako u listopadu obilježavamo Svjetski dan kralježnice?

Svrha ovoga dana je razvijanje svijesti ljudi o važnosti zdravlja kralježnice te o poremećajima i bolestima kao što su križobolja, vratobolja, skolioza i/ili bolesti diskova. Bolesti kralježnice pogađaju ljude svih dobnih skupina diljem svijeta te znatno utječu na njihovo zdravlje, radnu sposobnost i kvalitetu života, radi čega se obilježavanjem Svjetskog dana kralježnice nastoji osnažiti svijest o ovom globalnom zdravstvenom problemu.

Kralježnica je temeljni dio kostura i glavni oslonac cijelog tijela. Opterećujemo je u svim položajima i pokretima, bez obzira hodamo li, sjedimo, stojimo ili ležimo. Ona je nužna za kretanje, potporu glave, stabilizaciju trupa i zdjelice, kao i zaštitu osjetljivih struktura leđne moždine.

I zato, kako bismo joj iskazali zahvalnost za sve njene važne uloge te potporu koju nam pruža kroz cijeli život, naučimo o njoj neke važne činjenice!

Columna vertebralis

Latinsko ime kralježnice je columna vertebralis. Ona se sastoji od 33-34 kralješka: 7 vratnih,12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih (srasli u križnu kost) i 3-5 trtičnih kralježaka (srasli u trtičnu kost). Između koštanih elemenata nalaze se međukralježnički (intervertebralni) diskovi. Diskovi su hrskavični jastučići u sredini ispunjeni tkivom sličnom gelu, štite kralješke od trenja i amortiziraju vanjske sile. Kada se disk deformira i oslabi hrskavična ovojnica, dolazi do pritiska na okolna meka tkiva, posebice na živce, te se tada javlja bol, često uz trnce u rukama ili nogama. U tom slučaju većina prvi puta potraži liječnika.

Najvažniji sustav zaštite kralježnice su mišići. Oni ne samo da omogućavaju pokrete kralježnice i cijelog tijela, već su i najmoćniji sigurnosni faktor. Snažni mišići smanjuju stres na hrskavice, ligamente i male zglobove, te tako čuvaju diskuse.

Kada je riječ o tome odakle uopće potječe bol u leđima postoje tri glavna izvorišta, mišići, koštane i zglobne strukture same kralježnice, te živci leđne moždine koji prolaze kroz određene otvore na kralježnici. Nastanku boli u kralježnici i ostalim poremećajima kralježnice najviše doprinose tjelesna neaktivnost i nepravilni položaji tijela. Ljudsko tijelo je stvoreno za pokret te svakodnevno višesatno sjedenje može nepovoljno utjecati na zdravlje kralježnice.

Utjecaj sjedilačkog načina života

Način života u kojem se sve manje krećemo, neovisno o životnoj dobi, rezultirao je činjenicom da ljudi imaju sve većih problema s kralježnicom. Stoga je bol u leđima jedan od najčešćih medicinskih problema koji zahvaća 8 od 10 osoba tijekom njihovog života, a bolesti kralježnice nazivamo bolestima modernog čovjeka.

Prema brojnim epidemiološkim studijama, kako u Europi tako i u svijetu, bol u leđima je drugi vodeći uzrok bolovanja. Upravo zbog učestalih bolovanja, kao i zbog dugotrajnog liječenja i rehabilitacije bolesti kralježnice predstavljaju veliki financijski teret za društvo. Kao dugoročno najisplativije rješenje nameće se ulaganje u prevenciju i u javnozdravstvene programe unaprjeđenja zdravlja s ciljem usvajanja zdravih stilova života.

Jednostavne vježbe medicinske gimnastike, uz pravilno jačanje mišića i pravilne položaje tijela u obavljanju svakodnevnih aktivnosti mogu smanjiti opterećenje na kralježnicu, a time i spriječiti pojavu boli u leđima. Uz to je važno paziti na tjelesnu težinu, te voditi fizički aktivan život, što znači poticati redovitu tjelesnu aktivnost u okruženju u kojem živimo i radimo.

Ukoliko i Vi imate tegobe s kralježnicom ili Vas je ovaj tekst potaknuo da učinite ono najbolje kako se one ne bi javile, rezervirajte svoj termin u Poliklinici Wellife, naše stručno i ljubazno osoblje s radošću će Vam pomoći!

Povodom Svjetskog dana kralježnice, u listopadu za Vas pripremamo posebne pogodnosti!

Ukoliko niste u Zagrebu ili Vam je iz bilo kojeg razloga otežan dolazak k nama, odgovore na Vaša pitanja, kao i korisne savjete liječnika možete dobiti i putem telefonskih ili online konzultacija.  

Nemojte čekati, krenite razvijati svijest o zdravlju Vaše kralježnice upravo sada, učinite prvi korak i javite nam se s punim povjerenjem!

 

Piše: Josipa Marić-Sabadoš, dr.med.