Search

UZV kukova u Poliklinici Wellife

UZV dječjih kukova je bitno napraviti svakom djetetu u dobi od 4.-8. tjedna života, najkasnije do 3. mjeseca, kako bi se na vrijeme otkrio eventualno prisutan razvojni poremećaj zgloba kuka.

Velika je važnost ranog otkrivanja razvojnog poremećaja zgloba kuka kod djece jer samo ranim otkrivanjem bolesti može se pravovremeno započeti s konzervativnim liječenjem koje tada dovodi do potpunog izlječenja. Zakašnjelim otkrivanjem bolesti dijete se izlaže dugotrajnom liječenju, a često i operativnom zahvatu te bolest može ostaviti trajne posljedice poput skraćenja noge, šepanja, bolova i invaliditeta.

Bitno je naglasiti kako je UZV pregled kukova neškodljiva, bezbolna i neinvazivna metoda koja ne koristi štetno ionizirajuće zračenje.

Što je razvojni poremećaj zgloba kuka?

Kuk je kuglasti zglob, a čine ga zglobna glavica i zglobna čašica. Razvojni poremećaj zgloba kuka predstavlja odstupanje od normalnog oblikovanja čašice i glavice kuka, a očituje se različitim stupnjem nepravilnosti, od pliće čašice, do djelomičnog ili potpunog izlaska glavice iz čašice kuka.

Kod razvojnog poremećaja zgloba kuka prema stupnju odnosa između zglobnih tijela, razlikujemo:

  • displastičan kuk – nedovoljno razvijena zglobna čašica
  • subluksiran kuk – nepotpuni kontakt između zglobne površine glave bedrene kosti i čašice
  • luksiran kuk – potpuni gubitak kontakta između zglobne površine glave bedrene kosti i čašice – luksacija ili iščašenje

Učestalost razvojnog poremećaja zgloba kuka u djece iznosi između 2 i 4%, češće se javlja u bijelaca i slavenskih naroda. Prema dosadašnjim istraživanjima razvojni poremećaj zgloba kuka ima veću učestalost u obiteljima u kojima je već prije netko bolovao od istog poremećaja, češće se javlja kod djevojčica, te je lijevi kuk češće zahvaćen. Također veća učestalost je kod djece prisutan kod djece rođene na zadak.

Uzroci razvojnog poremećaja zgloba kuka u djece najčešće su kombinacija unutarnjih i vanjskih čimbenika. Od unutarnjih čimbenika veliku ulogu ima naslijeđe, tj. češće se javlja u djece čiji su roditelji, sestre i braća imali razvojni poremećaj zgloba kuka. Također je bitno naglasiti da postoji i nasljedna labavost zglobova koja je češća kod ženske djece.

Od vanjskih čimbenika važni su:

  • položaj u maternici
  • porođaj na zadak
  • manjak plodne vode
  • nepravilnosti maternice

Kao čimbenici rizika navode se još i nedonošenost, višeplodna trudnoća te postojanje deformacije vrata i stopala kod djeteta.

Pri kliničkom pregledu se uspoređuje duljina nogu, opseg pokreta u kukovima i kretnje abdukcije (provjera pokreta u kuku odmicanjem nogice u stranu). Upravo graničenje kretnje abdukcije ukazuje na mogućnost da s kukom nešto nije u redu i da je potrebno liječenje. Dalje se pri kliničkom pregledu gledaju odnosi pokreta među kukovima, ali i pokreti svakog kuka u odnosu na trup. Pregled obuhvaća izvođenje specifičnih kliničkih testova kojima se ispituje stabilnosti kuka te odstupanje od normalnih anatomskih odnosa u kuku, kao i mogući razvojni poremećaj.

Ultrazvuk kukova predstavlja točnu i brzu metodu za konačnu potvrdu dijagnoze. Ultrazvukom se može prikazati detaljan odnos glavice i čašice kuka te izmjeriti i najmanja odstupanja od normalnih anatomskih odnosa. Niti jedna klinička metoda nema tu pouzdanost koju ima ultrazvučni pregled zbog čega je i postao zlatni standard u otkrivanju razvojnog poremećaja zgloba kuka u novorođenačkoj i dojenačkoj dobi.

Šira primjena UZV-a kukova počinje 80-ih godina 20. stoljeća inicijativom austrijskog profesora Reinharda Grafa. On je razradio metodologiju ultrazvučnog pregleda dječjeg kuka te odredio na koji način očitavati UZV slike kukova radi čega se i sama metoda očitavanja zove metoda po Grafu.

Zašto je važno prepoznati razvojni poremećaj kuka u djeteta na vrijeme?

Ako se razvojni poremećaj kuka u djeteta prepozna na vrijeme ultrazvučnim pregledom, liječi se najčešće pomoću ortoza (Pavlikovi remenčići) koristeći prirodan potencijal razvoja. Tako je moguće bez operacijskog zahvata vrlo brzo potaknuti formiranje normalnog, zdravog kuka. Uloga Pavlikovih remenčića je držati bebine noge u raširenom položaju kako bi glava bedrene kosti jednostavnije “sjela” na svoje mjesto, odnosno u čašicu kuka. Već nakon nekoliko mjeseci njihova nošenja, kod većine beba dolazi do poboljšanja i uglavnom nemaju nikakvih daljnjih problema s razvojem kukova.

Nažalost, prirodni potencijal za razvoj kuka traje kratko, tj. ako se propusti ključni period liječenje je dugotrajnije i teže, nerijetko i operativno.

Što se događa ako se razvojni poremećaj kuka ne prepozna na vrijeme ili se nepravilno liječi?

Ako se razvojni poremećaj kuka ne prepozna na vrijeme ili se nepravilno liječi, zaostaje deformitet u kuku koji se može očitovati kao skraćenje noge, šepanje i bol. U blažim slučajevima ti se poremećaji mogu pokazati tek godinama nakon početka hoda. Što je kuk duže u „abnormalnom položaju“ veća je šansa za značajne patološke promjene u zglobu kuka. Ako se razvojni poremećaj kuka otkrije kasno ili se uopće ne otkrije, posljedice za dijete mogu biti trajne poput skraćenja noge, šepanja, bolova i u konačnici invaliditeta.

Zbog svega navedenog učinite na vrijeme ovu za Vaše dijete bitnu pretragu. Obavite UZV kukova u Poliklinici Wellife, u ugodnom ambijentu, bez stresa i čekanja!

 

Piše: Josipa Marić-Sabadoš, dr.med.

Izvori: Poliklinika Terapija, maminamaza.com